Važnost sporta u zdravlju srca
Piše: Ivan Klarić, dr.med., kardiolog
Od davnine, već stoljećima, poznata je važnost sporta kao jednog od najvažnijih čimbenika zdravlja srca.
Još prije više od 2500 godina, otac moderne medicine Hipokrat naznačio je da svi dijelovi tijela, ako se primjereno koriste i vježbanjem im se unapređuje zdravlje, ostaju zdravi i stare sporo (Hipokrat).
Prema legendi o grčkom vojniku Filipidu, on je nakon pobjede grčke vojske nad perzijskom na Maratonskom polju, potrčao za Atenu, udaljenu 40 km, pod punom ratnom opremom.
Dotrčao je u Atenu i javio radosnu vijest, ali se od iscrpljenosti i umora srušio mrtav.
Prve Olimpijske igre održane su u Ateni 1896. godine.
Vrijednosti tjelovježbe izražavamo u kalorijama.
Kalorija (cal), mjerna jedinica za energiju, određena je kao toplina potrebna da se jedan gram vode pri tlaku od jedne atmosfere ugrije za 1 °C.
Danas postoje kalkulatori kalorija radi izračunavanja dnevnog energetskog unosa.
Situacije manjeg energetskog unosa od 1800 kcal postoje kod trudnica i dojilja, dok kod sportaša dnevni energetski unos može biti višestruko veći.
Najčešće energetske potrebe u svakodnevnom radu kreću se od 1100 kcal do 2700 kcal.
Što se tiče iskorištavanja kalorija pri vježbanju tijekom jednog sata, dostupne su tablice prema vrsti tjelesne aktivnosti i tjelesnoj težini.
Npr. pomnožite li vrijednost navedenu uz određenu aktivnost sa svojom tjelesnom težinom i podijelite sa 79,60, dobit ćete za npr. TT od 100 kg: laganim trčanjem potrošit ćete 640 (vrijednost iz tablice) x 100 : 79,60 = 840 kalorija na sat.
Različit je mehanizam treninga skeletnih mišića (dobivanje mišićne mase) i srčanog mišića (šuplji mišićni organ).
Treniranjem dovodimo do hipertrofije miokarda (atletsko srce) međutim povećanje srčane mase ne prati vaskularizacija, koronarogram miokarda, odnosno nastaje neusklađenost potražnje i ponude.
Tjelesna aktivnost – najpoznatija definicija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) kaže da je to "svaki pokret tijela koji se izvodi aktivacijom skeletnih mišića i koji zahtijeva potrošnju energije“.
Brojni znanstveni dokazi pokazuju kako su umjerena i žustra tjelesna aktivnost i sport važni za poboljšanje zdravlja srca.
SZO za odraslu populaciju preporučuje minimalno 150 do 300 minuta umjerene ili 75 do 150 min žustre aerobne tjelesne aktivnosti tjedno ili ekvivalentnu kombinaciju umjerene i žustre aktivnosti.
Zabrinjavajući su podaci razine tjelesne aktivnosti.
Prema rezultatima nedavnih anketa (EHIS anketa, Europska zdravstvena anketa), u Hrvatskoj je 2019. samo 19.5 % ispitanika zadovoljavalo minimum od 150 minuta ili više minuta aerobne tjelesne aktivnosti tjedno, a još manje njih, 15.7 %, bavi se nekom tjelesnom aktivnošću za jačanje mišića barem dva puta tjedno.
30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti dnevno tijekom 5 dana u tjednu je već dovoljno za unapređenje zdravlja.
Djeci i adolescentima je za zdravlje potrebno najmanje 60 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta dnevno (igre, sportske aktivnosti).
Aerobna tjelesna aktivnost postiže se kroz sport , brzo trčanje, ples, vožnju bicikla, planinarenje, košarka, nogomet, aerobik.
Tjelesna aktivnost povećava koncentraciju serotonina i noradrenalina (neurotransmitera u mozgu ) koji smanjuju depresiju i poboljšavaju zdravlje.
”Ljudsko tijelo stvoreno je za pokret, kretanje je zdravlje”
Međutim, činjenica je da sport uz izraziti povoljan učinak na zdravlje srca, kao veliki fizički napor može prolazno povećati rizik od iznenadne srčane smrti (ISS) , engl. Sudden cardiac death , lat. Mors cardiaca subita – neočekivani i nenajavljeni smrtni ishod nastao zbog prestanka cirkulacije srčane geneze, a koji se događa jedan sat od pojave simptoma.
ISS u sportaša je rijedak događaj (1 : 100 000 – 1 : 200 000 godišnje), no u toj se populaciji pojavljuje 2 do 3 puta češće u odnosu na osobe koje se ne bave sportom.
Učestalijim liječničkim kontrolama, posebno u Italiji, incidencija ISS-a u sportaša je smanjena.
U mladih sportaša (mlađi od 35 godina) u podlozi su u pravilu prirođene / naslijeđene srčane abnormalnosti; studije pokazuju veći broj ISS-a u pokrajini Veneto u Italiji.
Ishemijska bolest srca (IBS) najčešći je uzrok u starijih sportaša tj. infarkt miokarda je odgovoran za ISS iznad te dobi (80 %).
Nema nikakve sumnje da umjerena tjelovježba unapređuje zdravlje srca i smanjuje rizik od srčanog udara.
Ipak, nerazjašnjena je dvojba postoji li točka u kojoj ekstreman napor može povećati rizik od neželjenih kardiovaskularnih događaja.
Danas je u porastu ISS, čiji razlog još nije dovoljno razjašnjen.
S obzirom na eksponencijalni porast incidencija bolesti pretilosti i šećerne bolesti, od izuzetne vrijednosti su promocija tjelesne aktivnosti, tjelovježba.
Od 1980. godine Američki koledž za kardiologiju (AC ) i Američko udruženje za srce (AHA) preveli su znanstvene dokaze u smjernice kliničke prakse s preporukama za poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja.
Iako je posljednjih desetljeća došlo do značajnog poboljšanja ishoda aterosklerotskih kardiovaskularnih bolesti (ASCVD), ASCVD je i dalje vodeći uzrok pobola i smrtnosti na globalnoj razini.
Procjena rizika ASCVD i dalje je temelj primarne prevencije.
Desetogodišnja procjena rizika (SCORE 2 i SCORE 2- OP , dva algoritma od lipnja 2021: novi modeli za procjenu 10-godišnjeg rizika od kardiovaskularnih bolesti u Europi) od ASCVD koristi se za usmjeravanje poznatih donošenja odluka za mnoge preventivne prevencije.
Pored ostalih poznatih čimbenika, od izuzetne važnosti je utjecaj vježbanja i tjelesne aktivnosti.
Tjelesna aktivnost temelj je održavanja i poboljšanja kardiovaskularnog zdravlja, iako polovica odraslih osoba u Sjedinjenim Državama ne ispunjava minimalne preporuke za tjelesnu aktivnost.
Aerobna tjelesna aktivnost je sigurna, međutim sjedeći bolesnici koji počinju program vježbanja trebali bi pokrenuti vježbanje manjeg intenziteta, sporo hodanje i postepeno napredovati do preporučenih razina.
Različiti intenziteti tjelesne aktivnosti: 1 MET označava metabolički ekvivalent aktivnosti potrošnje kisika O2 , odnosno 1 MET jednako 3.5 ml O2/kg /min jednako VO2, kpm/min jednako Watts.
1 MET označava mirovanje
2 – 4 MET-a hod 5.5 km/h, lakši kućanski poslovi
5 MET-a tenis parovi
6 MET-a bicikl 16 – 19 km/h
7 MET-a jogging, tenis singl
8 MET-a košarka, plivanje
10 MET-a trčanje 10 km/h, nogomet
Zaključno: sport je jedan od najvažnijih čimbenika unapređenja zdravlja srca primjereno dobi, fiziološkom stanju organizma, vlastitim sklonostima.
Ljudsko tijelo stvoreno je za pokret, kretanje je zdravlje, a zdravlje je kretanje.
Klinički prag opterećenja možemo pratiti pojavnost zaduhe (dispneje) kao znak pada srčane pričuve, ali i kao ekvivalent ishemije u naporu.
Literatura
MAYO CLINIC HEALTH INFORMATION, ROCHESTER, MINESOTA, EHIS, Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2019, SCORE2 and SCORE2 – OP – European Society of Cardiology, HeartScore, CIRCULATION 140 br. > 2019 ACS / AHA smjernice Tjelovježbom održavajte svoje tjelesno i duševno zdravlje! 12.09.2015
Možda će vas interesirati tekst:
Što već danas možemo napraviti za svoje srce?
Salveo CEE
