Što već danas možemo napraviti za svoje srce?
Piše: Krešimir Crljenko, dr.med., kardiolog
Bolesti srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti) su najčešći uzrok smrti odraslih ljudi u razvijenom svijetu.
Možda i ne razmišljamo previše o tome, no naše srce ne prestaje raditi i tako nas održava na životu.
Srce je najvažniji mišić u tijelu jer kontinuirano istiskuje krv i kisik koji opskrbljuju sve naše organe.
Ako ne pridajemo dovoljno brige našem srcu, može doći do ozbiljnih problema, prvenstveno na stijenki arterija, što dovodi do stvaranja plakova, a plakovi onda mogu uzrokovati srčane udare i prekid protoka u arterijama.
Već i samim razumijevanjem različitih navika i stanja koji utječu na naše srce možemo spriječiti ili povoljno djelovati na razvoj bolesti.
Mnogo toga možemo poduzeti već danas, a u nastavku slijede savjeti koji mogu pomoći u održavanju dobrog zdravlja.
Budimo poduzetni u održavanju srca u top formi!
Ako jedemo previše soli, vjerojatno nam je krvni tlak previsok, što povećava rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Preporučena maksimalna dnevna doza soli je 6 g za odrasle (ekvivalent 1 g soli je 0,4 g natrija). Zato treba čitati deklaracije na hrani i birati onu koja sadrži manje od 1,5 g soli (ili 0,6 g natrija) na 100 g.
Također, previše šećera može dovesti do viška kilograma i posljedično visokog krvnog tlaka i šećerne bolesti.
Zato, zavarajte potrebu za slatkim namirnicama (na primjer kolačima i pudinzima) zamjenskim zdravim obrokom (na primjer svježim voćem s jogurtom).
Vjerojatno ste čuli za dobar i loš kolesterol, no u čemu je zapravo razlika?
Loš kolesterol ili LDL, pridonosi razvoja plakova koji začepljuju arterije.
S druge strane, dobar kolesterol ili HDL, pomaže u razgradnji plakova.
Previše zasićenih masti koje se nalaze u maslacu, margarinu, masnom mesu i obrađenoj hrani povisuje razinu lošeg kolesterola u krvi.
Stoga, odaberite polumasne umjesto punomasnih proizvoda, čišće komade mesa (bez ''bijelog'') te odaberite kuhanje ili pripremu na roštilju umjesto prženja i pohanja.
Točno je da pretili ljudi češće obolijevaju od bolesti srca i krvnih žila, no osim broja prekomjernih kilograma, bitna je i njihova lokacija.
Centralna pretilost (nakupljanje masnog tkiva u trbuhu) je posebno riskantna i najbolje se mjeri opsegom struka.
Zato pazite da on nije veći od 94 cm za muškarce i 80 cm za žene.
Krećite se više!
Preporučuje se vježba umjerenog intenziteta barem 150 min tjedno, što je najbolje podijeliti na više dana.
Ali što je vježba umjerenog intenziteta?
Najtočniji opis je da su to vježbe tijekom kojih se oznojimo i uspušemo, ali i dalje možemo govoriti.
No, možda najbolji savjet je pokušati provesti cijeli dan što aktivnije, smanjujući periode sjedenja i ljenčarenja.
”Što je vježba umjerenog intenziteta?”
Život bez stresa nije moguć, no izloženost prevelikom stresu tijekom duljeg perioda može značajno utjecati na naše zdravlje.
U stresnim situacijama možda jedemo nezdraviju hranu, pušimo i pijemo previše alkoholnih pića ili se jednostavno ne možemo primjereno odmoriti.
S vremenom se to sve zbraja.
Zato je bitno povremeno uzeti vrijeme samo za sebe, družiti se i učiniti nešto zabavno, što djeluje poput terapije.
Pušači imaju barem dvostruko veći rizik od kardiovaskularnih bolesti od nepušača.
Osim direktnog toksičnog učinka na stijenke arterija, pušenje smanjuje količinu kisika u krvi i povisuje krvni tlak.
Stoga, nikad nije prekasno prestati pušiti!
A ako je nekome potreban i dodatan argument za prestanak pušenja, neka zapamti da pušač tijekom života doslovno popuši protuvrijednost skupog luksuznog automobila.
Za kraj, postoji i nekoliko zanimljivih savjeta koje ćete sigurno rado prihvatiti.
Dokazano je da je rizik od srčanog udara ujutro veći za 40 % zbog lučenja hormona stresa kada se probudite.
Stoga je uputno ostaviti malo vremena nakon zvuka alarma kako biste se polako razbudili svako jutro.
Nadalje, ima nešto i u seksu!
Posljedice vođenja ljubavi nisu samo emocionalne, već i tjelesne.
Dokazano je kako je rizik od razvijanja srčanih bolesti kod ljudi koji imaju spolne odnose barem dvaput tjedno za 45 % manji nego kod ljudi koji to čine jednom mjesečno ili manje.
I konačno, blaga i umjerena konzumacija alkohola, pogotovo crnog vina, dokazano smanjuje smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, no kao i u mnogim stvarima u životu, sve je stvar mjere.
Zaključno, pazite što i koliko jedete, ne trujte tijelo, ne uzimajte sve k srcu, povremeno popijte čašu crnog vina, slušajte savjete liječnika i, naravno, pazite na redovite tjelesne aktivnosti, ma kakve one bile!
Jer srce nam daje život, provedimo ga zdravi i sretni…
REFERENCE: