Sačuvaj svoj dobar glas, svoj glasovni identitet
U novije doba s osobama često uspostavljamo prvi kontakt putem telefonskog razgovora i na temelju glasa stvaramo dojam o osobi, a na temelju jedinstvene boje i visine glasa tu osobu i prepoznajemo.
Stoga, možemo reći da osobu prepoznajemo po njenom glasu isto kao i prema izgledu.
Upravo zbog jedinstvene građe tijela (duljine glasnica, larinksa, veličine rezonantnih prostora) i načina upotrebe govornih organa osoba ima jedinstveni glas.
Jedinstvenost glasovnih karakteristika iskorištena je u glasovnoj biometriji umjesto korištenja lozinki i „sigurnih“ pitanja za identifikaciju prilikom pristupa povjerljivim podatcima.
Uz biometrijske značajke glas je i osnovni „komunikacijski alat“ koji koristimo od najranije dobi, pa svakodnevno kroz cijeli svoj život, zbog čega ga je potrebno njegovati i pravilno koristiti.
Uvriježeno je mišljenje kako su vokalni profesionalci glumci, pjevači, učitelji, spikeri… no, vokalni profesionalci su i sve osobe koje se svojim glasom koriste kao osnovnim sredstvom svoje profesionalne aktivnosti (menadžeri, komercijalisti, službenici za odnose s javnošću, ugostitelji…).
Kada se zabrinuti za svoj glas?
Svaki glas ima svoja karakteristična obilježja, kao što su boja, visina, dubina, zvonkost, čistoća, monotonost, hrapavost, pjevnost, promuklost/disfonija.
Kad upoznajemo osobu, kao što je već spomenuto, povezujemo je s njenim glasovnim karakteristikama, isto tako ako se promjena u glasu događa postepeno, kao slušatelji, ali i kod vlastitog glasa, tu promjenu postepeno i prihvatimo.
Iz tog razloga potrebno je svjesno znati prepoznati znakove koji nas mogu zabrinuti, te kako im pristupiti.
Znakovi koji upućuju na probleme s glasom su produljena hrapavost/promuklost u glasu, koja nije povezana s prehladom ili nekim drugim prepoznatim zdravstvenim problemom. Dapače, promuklost koja traje dulje vrijeme može biti i simptom nekih drugih zdravstvenih stanja, zbog čega se ne smije zanemarivati.
Tako, na primjer ukoliko Vas muči refluks (žgaravica) ili imate problema s alergijama preporuča se javiti liječniku jer su glasovne teškoće samo jedan od simptoma tih stanja.
Pojačana napetost u glasu, brzi umor prilikom govorenja, kao i pucanje glasa, slabi glas i škakljanje tijekom govora su simptomi koji ukazuju na promjene u upotrebi glasa.
Koliko je pojava ovih simptoma ozbiljna ovisi o trajanju i izraženosti.
Jedan od najjednostavnijih pitanja za Vašu samoprocjenu je: „Ometa li ta promjena moje svakodnevno funkcioniranje?“, ukoliko je odgovor pozitivan, a ometanje minimalno preporuča se obratiti pažnju na vokalnu higijenu, ili se obratiti liječniku koji će Vas prema potrebi usmjeriti.
Promjene u glasovnoj komunikaciji tijekom pandemije COVID-19
Unazad dvije godine promjenom svakodnevnih komunikacijskih navika (rad preko on-line platforma, aktivno sudjelovanje na webinarima…) promijenio se i način upotrebe glasa.
Također, svakodnevna upotreba kirurških maski promijenila je ustaljeni obrazac vokalne komunikacije.
Tako određeni broj osoba nakon dulje upotrebe kirurške maske skidanjem iste nesvjesno smanji intenzitet svoga glasa prilikom govora čime se utječe na kvalitetu socijalne komunikacije reduciranjem razumljivosti govora. Dok drugi dio govornika nesvjesno pojača intenzitet glasa čime dolazi do pojave promuklosti u glasu, i napora.
Ukoliko dulje vrijeme govorite s kirurškom maskom povećava se Vaš napor tijekom govora, koordinacija glasovne proizvodnje i disanja je otežana, a reducirana je i razumljivost govora zbog prisutnosti prepreke i nemogućnosti vizualnog kontakta s ustima govornika.
Istraživanja su pokazala da se problem u kvaliteti glasa javlja i kod rada od kuće.
Uz prisutnost disfonije tu je i pojačana napetost vokalnog trakta (napetost ili neugoda tijekom disanja, u području vrata ili usta tijekom govora) koja se povezuje s promjenom komunikacijskog modaliteta i promjenom okruženja.
Sve nabrojane promjene u načinu glasovne komunikacije uz fizičku, utječu i na funkcionalnu i emocionalnu komponentu komunikacije čime se stvaraju različite poteškoće.
Također, ukoliko se nastavi upotrebljavati neadekvatan obrazac glasovne komunikacije, i nakon prestanka korištenja maski i rada od kuće, može doći do ozbiljnijih oblika disfonije i dugotrajnih poremećaja glasa.
„Glas svake osobe je jedinstven, kao i otisak prsta“ – Steven Cooper
Vokalna higijena
Vokalna higijena podrazumijeva brigu o glasu.
Ovisno o uzroku disfonije potrebno je usmjeriti se na određene aspekte vokalne higijene.
No, neovisno o tome sačuvati dobar glas možemo putem pravilne prehrane i hidratacije glasnica, te izbjegavanjem nepoželjnih ponašanja koji međusobno mogu tvoriti začarani krug.
Prije početka govora mnogo ljudi ima naviku pročistit grlo kašljanjem, ili grgljanjem čime stvara dodatnu napetost i traumu za glasnice.
Izbjegavanje takvih nepoželjnih ponašanja, kao što su i dugotrajni govor ili pjevanje u buci, govor izvan prirodnog registra glasa, šapat, mogu pomoći u očuvanju i vraćanju dobrog glasa.
Ukoliko se dugo nalazite u prostoru sa suhim zrakom kašljanje prije govora će biti učestalije, a potreba za hidratacijom glasnica izraženija.
Najjednostavniji postupak hidratacije glasnica je konzumacija dovoljne količine tekućine koja nije prehladna ili prevruća, ali i izbjegavanje diuretika.
Učestala konzumacija kave, alkoholnih, gaziranih i jako zaslađenih pića pospješuje isušivanje grla, te ih je preporučljivo izbjegavati. Isto kao i duhanske proizvode.
Potrebno je zapamtiti da i upotreba određenih lijekova za posljedicu ima dehidraciju, zbog čega je potrebno posebno paziti na pravilnu hidrataciju organizma.
Pravilna prehrana, posebice ukoliko izbjegavate ljutu i masnu hranu, slatko, prejedanje i brzo jedenje, uz mnogo drugih dobrobiti, pozitivno djeluje i na vaš glas.
Konzumacija meda, čaja od đumbira ili kadulje, pastila, kao što su isla medic voice pastile s hijaluronskom kiselinom i islandskim lišajem, može potaknuti salivaciju koja reducira osjećaj suhoće u grlu i olakšava glasovnu komunikaciju.
Spomenuli smo kako pojačana napetost i brzi umor pospješuju pojavu glasovnih teškoća, vokalna higijena u obliku vježbi opuštanja, disanja, kao i „mekanog“ početka govora mogu Vam olakšati govorne situacije i poboljšati kvalitetu glasa.
Prije dugog i napornog govora, te pjevanja preporuča se zagrijati glas izgovorom samoglasnika u prirodnom registru, prirodnoj visini vašeg glasa, u kojem nastavljate dalje govor.
Ako tijekom govora primijetite „umor“ u glasu i pojačan napor, škakljanje u grlu, uzmite kratku pauzu, hidratizirajte glas i napravite nekoliko vježbi opuštanja kako bi mogli nastaviti govoriti s minimalnim naporom za Vaš glas.
O autorici teksta:
Jelena Bartolović Vučković, prof. logoped, ESCF specijalist za poremećaje tečnosti govora
Certificirani terapeut Lidcombe programa za terapiju djece predškolske dobi koja mucaju.
Višegodišnje iskustvo stekla je radom u zdravstvenom sustavu gdje je djelovala u području logopedije - od pedijatrijske do neurološke populacije.
Uže područje zanimanja su joj mucanje i poremećaji tečnosti govora, disfagije i neurološki jezično-govorni poremećaji.
Trenutno je doktorant na doktorskom studiju Translacijska istraživanja u biomedicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu s interesom istraživanja usmjerenom prema poremećajima gutanja (disfagija) kod osoba s dijagnozom multiple skleroze.
Salveo CEE
