Prirodna zaštita od krpelja
Zaštitite se na vrijeme
Sunčeve zrake već nas ugodno maze, a s prvim vjesnicima proljeća, zelenilom i cvijećem, dolaze i krpelji. Krajnji je čas da naučimo kako se ponašati u prirodi kako bismo ih uspješno izbjegli.
Možemo li doista uživati u ljepoti šume ako u nju krenemo uplašeni i opremljeni s tisuću i jednim sredstvom koje nas štiti od malih zlikovaca?
U kojoj šumi se krpelj osjeća kao doma?
Oni se najbolje osjećaju u sjenovitom grmlju listopadnih šuma, na šumskim obroncima, u našim vrtovima i gradskim parkovima. Međutim, crnogorica im nikako ne odgovara.
Kako se zaštititi od krpelja?
Eterično ulje crnogorice odlično štiti, baš kao i eterično ulje citrusa koje uspješno tjera krpelje. Ako šećete psa, vjerojatno ste primijetili da se voli valjati po smrekovim iglicama ili trljati o debla crnogoričnih stabala i tek onda odlazi među listopadno drveće. Zahvaljujući krznu i koži koji su zaštićeni prirodnom masnoćom, kod kuće imamo manje posla s odstranjivanjem krpelja s našeg ljubimca.
Pas ima barem dva stupnja višu tjelesnu temperaturu od čovjeka i krpelji ga radije odabiru za domaćina.
Naravno, postoje još mnogi drugi načini zaštite. To je prvenstveno, odgovarajuća odjeća. Neka bude što svjetlija, tako ćete lakše zapaziti krpelja. Takvom odjećom ljeti prekrijte cijelo tijelo. Nogavice hlača zataknite u čarape ili obuću, kosu pokrijte maramom ili kapom. Koristite li repelente, nanesite ih i na odjeću te na nepokrivene dijelove kože. Tijekom šetnje provjeravajte odjeću.
Čim se vratite kući, objesite odjeću na jakom suncu, koje će odmah potjerati krpelje, a vi se istuširajte i temeljito pregledajte cijelo tijelo, a naročito temeljito pregledajte djecu.
Nepoznato o poznatom
Koristite li rado repelente? Najbolje je koristiti one prirodne, kako ne biste izazvali više štete, jer kemikalije mogu imati vrlo agresivne sastojke. U svakom slučaju, dobro je znati da ni jedan repelent ne jamči potpunu zaštitu od krpelja. Oni su samo dodatna zaštita, korisni samo uz ranije navedene mjere.
Cjepivo protiv meningoencefalitisa (KME) kojeg izaziva krpelj samo potencijalno štiti od te bolesti, ali ne i od mnogo češćih bakterijskih infekcija boreliozom i erhiliozom.
Na nekim područjima je više od polovice krpelja zaraženo bakterijom borelijom, a krpelji zaraženi virusom KME su malobrojniji, tek oko pola posto svih pregledanih krpelja. Osim toga, o zarazi borelijom zna se premalo, a nismo ni svjesni opasnosti ove mnogo češće zaraze koju prenose i protiv koje nema cjepiva.
Dobra vijest je što samo trećina zaraženih i zaista oboli.