Koje je pravo vrijeme za učenje stranog jezika?
Piše: Jelena Bartolović Vučković, prof. logoped
Latinska poslovica veli „Koliko jezika znaš, toliko ljudi vrijediš“ (Quot linguas calles, tot homines vales), a današnji stil života potvrđuje koliko je znanje stranih jezika potrebno u modernom svijetu.
I upravo zbog toga se javlja pitanje kod roditelja „Kada da moje dijete počne učiti strani jezik?“.
Kako znati kada je pravo vrijeme?
Materinji jezik je onaj jezik koji dijete usvoji spontano od svoje okoline, kroz igru i bez formalnog učenja. Spontano se savlada gramatika, struktura jezika, dijete spontano usvaja jezična i gramatička pravila. Usvajanje osnove materinskog jezika odvija se između treće i četvrte godine života i jezik tada postaje dominantno sredstvo komunikacije.
Na rani jezični razvoj nastavlja se kasni razvoj koji obuhvaća i usvajanje jezične pismenosti, temelj za usvajanje formalnog obrazovanja. Dobna granica kasnog jezičnog razvoja nije jasno definirana, no većina autora za gornju granicu uzima razdoblje rane adolescencije, to jest dob od 15, odnosno 18 godina.
U obiteljima gdje roditelji imaju različite materinje jezike, preporuča se da svaki roditelj od rođenja govori s djetetom svoj materinji jezik. Dijete tada odrasta u dvojezičnoj okolini i spontano usvaja bazu oba jezika i postaje dvojezično.
Većina djece u našoj okolini odrasta u jednojezičnim obiteljima, stoga se javlja pitanje kada i kako započeti usvajanje stranog jezika.
Generalna preporuka za sekvencionalno učenje drugog jezika (prvo se uči jedan, pa onda drugi jezik) je kada se usvoji baza materinjeg jezika, odnosno nakon 3 ili 4 godine života djeteta. Što dijete ranije počne usvajati strani jezik, to će biti bliži izvornom govorniku jezika (poznavanje i procesiranje gramatičkih pravila, izgovor, naglasak). Usvajanje karakteristika stranog jezika ovisi i o načinu na koji je dijete njemu izloženo (spontano, kroz igru, formalno), ali i o osobi koja djetetu prenosi strani jezik (je li izvorni govornik, kvaliteta njegovog znanja stranog jezika, stil izlaganja djeteta jeziku…).
Što dijete ranije pocne usvajati strani jezik, to ce biti bliži izvornom govorniku jezika (poznavanje i procesiranje gramatickih pravila, izgovor, naglasak).
Važnu ulogu ima način na koji se usvaja strani jezik
Učenje u ranom djetinjstvu je opcija ako je osigurano raznoliko, učestalo, zabavno i kontinuirano izlaganje stranom jeziku. Bez kontinuiranog izlaganja jeziku brzina učenja će biti sporija. Prednosti učenja u ranoj dobi su, već spomenuta, vještina izgovora i naglasaka slična izvornim govornicima, mogućnost spontanog prakticiranja jezika i usvajanje jezika kroz igru, bez izraženog osjećaja neuspjeha tijekom procesa usvajanja jezika.
U kasnijem djetinjstvu i prema tinejdžerskoj dobi jezik se većinom uči kroz formalno organiziranu nastavu (npr. 2-3 puta tjedno po 45-60 minuta). Spontani kontakt s jezikom van nastave je rijedak. Prednost usvajanja stranog jezika u ovoj dobi je mogućnost oslanjanja na postojeće znanje materinjeg jezika, usvajanje čitanja i pisanja na stranom jeziku. Ukoliko je proces učenja i nastave prilagođen djetetovim potrebama učenje novog jezika je brže i period do funkcionalne upotrebe jezika je kraći nego kod djece mlađe dobi.
A što ako je kod djeteta prisutno kašnjenje u jezično-govornom razvoju?
Uvriježeni je stav da se ukoliko dijete ima jezično-govornu teškoću ne započinje s usvajanjem drugog jezika. Prema istraživanjima dijete s jezičnim teškoćama koje usvaja drugi jezik, biti će otprilike jednako uspješno kao i kod svladavanja prvog, materinjeg jezika. S obzirom na specifičnosti i prirodni tijek usvajanja jezika teškoće mogu biti različito izražene.
Imajući u vidu individualne karakteristike i sposobnosti svakog djeteta s jezično-govornim teškoćama, i pojedinog jezika, preporuča se prije započinjanja učenja drugog jezika u ranoj dobi posavjetovati s djetetovim terapeutom (logopedom) kako bi se mogla donijeti optimalna odluka za djetetov jezično-govorni razvoj.
Literatura:
Hartshorne JK, Tenenbaum JB, Pinker S. A critical period for second language acquisition: Evidence from 2/3 million English speakers. Cognition. 2018 Aug;177:263-277. doi: 10.1016/j.cognition.2018.04.007. Epub 2018 May 2. PMID: 29729947; PMCID: PMC6559801.
https://www.hanen.org/Helpful-Info/Articles/Can-children-with-language-impairments-learn-two-l.aspx
Priručnik za prepoznavanje i obrazovanje djece s jezičnim teškoćama / Jelena Kuvač Kraljević (ur.) Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015
Salveo CEE
