Hranjenje novorođenčeta – temelj za daljnji djetetov razvoj
Piše: Jelena Bartolović Vučković, prof. logoped
Kada u dom stigne nova beba pojavljuje se mnoštvo pitanja na koja imamo po nekoliko različitih odgovora.
Jedno od prvih pitanja koje se javlja povezano je uz dojenje i hranjenje novorođenčeta.
Odluka o načinu hranjenja djeteta je individualna i temelji se na osobnom izboru i zdravstvenom stanju majke i djeteta.
Preporučuje se uspostaviti dojenje kao primarni oblik hranjenja, a učestali modeli hranjenja djeteta do 6 mjeseci starosti su isključivo dojenje, dojenje uz nadohranu preko bočice i hranjenje preko bočice.
No, nevezano uz odabrani način hranjenja dojenčeta sam čin ima utjecaj na djetetov emocionalni, oralni i jezični razvoj.
Položaj djeteta
Uspostavljanje pravilnog položaja dojenčeta kod hranjenja može biti pravi izazov, ali kada ga postignemo javljaju se mnoge dobrobiti za dojenče i osobu koja hrani dijete.
U najranijoj dobi važno je postići, neovisno hranite li dijete u ležećem položaju, položaju kolijevke ili položaju nogometne lopte, da djetetovo uho, vrat i kuk budu u istoj ravnini.
Razmak od 20-30 cm između vašeg i lica vašeg novorođenčeta omogućava bebi fokusiranje na lice i ostvarivanje prvih komunikacijskih izmjena roditelj-beba.
Kako vaše dojenče raste mijenja se i položaj tijekom hranjenja od ležećeg do nagnutog pod kutom od 30-90 stupnjeva, naravno prilagođeno djetetovoj dobi i stupnju motoričkog razvoja.
Uspravniji položaj tijekom hranjenja, posebice kod hranjenja na bočicu, pokazao je da smanjuje pojavu infekcije dišnih puteva, učestalost upala srednjeg uha, a samim time i upotrebu antibiotika kod djece.
Zašto položaj ima utjecaj na zdravlje?
U dobi od 4-6 mjeseci dolazi do promjene položaja dušnika kod beba i razvoja ždrijela. Dušnik se počinje spuštati niže u vratu čime omogućava djetetu početak razvoja govora i brbljanja uz svjesnu proizvodnju glasa.
Ali, zbog nedovoljnog zatvaranja epiglotisa (prepreke koja onemogućava prolaz hrane prema plućima) dolazi do aspiracija tekućine u pluća što rezultira infekcijom dišnih puteva.
Ako pomno pratite ponašanje vaše bebe primijetit ćete da se ono u ovome periodu počinje češće nakašljavati. To se može javiti zbog anatomskih promjena kod djeteta, a ne nužno zbog pojave prehlade ili infekcije.
Također, u ležećem položaju hrana se može dulje zadržavati u ustima, prilaziti nosnoj šupljini, a samim time i pogodovati razvoju bakterija koje uzrokuju infekcije gornjih dišnih puteva (upala uha).
Ako dođe do infekcije javlja se i prisutnost sekreta u dječjem nosiću koji može uzrokovati neugodu kod dojenčeta, ali i teškoće s hranjenjem jer je djetetu otežano disanje tijekom samog akta gutanja i hranjenja.
Istraživanja su pokazala kako se spomenute teškoće mogu reducirati aspiracijom nosića, te odgovarajućom primjenom izotoničnih otopina.
Naravno, ako dođe do ove situacije preporučuje se savjetovati s vašim liječnikom ili ljekarnikom o najboljoj opciji higijene nosa za vaše dijete.
Dude, bočice, dojenje, sisanje palca i oralni razvoj
Razvoj oro-facijalne muskulature djeteta započinje od najranije dobi i to upravo hranjenjem.
Poznato je da dojenje na prirodan način jača jezik, usnice i vilicu čime se postiže preduvjet za lakši prijelaz na prehranu kašicama i krutom hranom, kao i za lakši razvoj govora.
Refleks sisanja kod dojenčadi je prisutan do 12 mjeseca života što je vidljivo kroz sisanje palca i korištenje dude varalice.
Dugotrajnim sisanjem palca i dude varalice može doći do deformacije zubi i oralne šupljine što može uzrokovati otvoren zagriz koji je povezan s artikulacijskim teškoćama i mogućim estetskim posljedicama.
Kao što je već spomenuto, pojedina djeca hrane se preko bočice. Bočice kao takve ne zahtijevaju zreli refleks sisanja i reduciraju razvoj oro-facijalne muskulature.
Kako bi se reducirao taj utjecaj preporučuje se upotreba posebno oblikovanih duda koje služe kao alternativa za optimalno poticanje oro-muskulatornog razvoja.
Bočice – što je važno?
Postizanje pravilnog akta sisanja kroz dudu je također dugotrajan postupak kao i uspostavljanje pravilnog dojenja.
Sam čin hranjenja kod novorođenčadi može biti dugotrajan, zbog čega roditelji odabiru sisač s većim protokom hrane, čime se kod djece ne postiže adekvatan akt gutanja i jačanje oralne muskulature.
Moguće je reducirati negativne strane hranjenja kroz bočicu ukoliko se obrati pažnja na oblik sisača koji se odabire te odgovarajući protok hrane.
Odgovarajući volumen hrane koji prolazi kroz dudu omogućava bebi da proguta previše zraka tijekom hranjenja. Samom regulacijom prolaska određenog volumena hrane kroz sisač dijete se mora prilagoditi uz postizanje adekvatnog, visokog položaja jezika koji je karakterističan za pravilno sisanje i dobru koordinaciju zalogaj/udah kod bebe.
Zato treba zapamtiti da oblik i veličina dude utječu na način sisanja djeteta, a šira duda može aktivirati mišiće dojenčeta na sličan način kao i samo dojenje.
Na kraju valja zapamtiti, nevezano uz način prehrane koji koristi vaše dojenče, tijekom tih svakodnevnih trenutaka vaše dijete stvara temelje za daljnji emocionalni, komunikacijski i jezično-govorni razvoj.
No, ako primijetite da postoje teškoće ili ste vi zabrinuti za tijek hranjenja i dojenja vašeg djeteta preporučuje se kontaktirati pedijatra ili educirane stručnjake za dojenje.
O autorici teksta:
Jelena Bartolović Vučković, prof. logoped, ESCF specijalist za poremećaje tečnosti govora
Certificirani terapeut Lidcombe programa za terapiju djece predškolske dobi koja mucaju.
Višegodišnje iskustvo stekla je radom u zdravstvenom sustavu gdje je djelovala u području logopedije - od pedijatrijske do neurološke populacije.
Uže područje zanimanja su joj mucanje i poremećaji tečnosti govora, disfagije i neurološki jezično-govorni poremećaji.
Trenutno je doktorant na doktorskom studiju Translacijska istraživanja u biomedicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu s interesom istraživanja usmjerenom prema poremećajima gutanja (disfagija) kod osoba s dijagnozom multiple skleroze.
Možda će vas interesirati i tekst: Uloga slikovnica u jezično-govornom razvoju
Salveo CEE
