Što glas govori o nama
Piše: Iva Bašić (Odsjek za fonetiku, Filozofski fakultet u Zagrebu)
Glas je neophodan alat za našu svakodnevnu komunikaciju: kako poslovno, tako i privatno.
Nažalost, često ga uzimamo zdravo za gotovo i zanemarujemo simptome problema s glasom te oštećenja glasa.
Također, nerijetko postajemo prekasno svjesni važnosti zdravoga glasa te u trenutcima kada ostanemo bez glasa poželimo što prije vratiti svoj glas i nastaviti uživati u kvaliteti života koju smo imali do tada.
Što je glas i što govori o nama?
Glas je zvuk koji proizvodimo vibriranjem glasnica (u grkljanu) i koji se dodatno oblikuje prolaskom zvuka kroz govorni prolaz (od grkljana do usana).
Najčešće ga opisujemo na temelju njegove visine, glasnoće i boje glasa.
Na temelju tih karakteristika stječemo dojam o spolu/rodu osobe, njezinoj dobi i slično, a neka istraživanja pokazuju da nama poznate glasove možemo prepoznati već nakon dvije sekunde!
Osim toga, glas nosi i informacije o našem emocionalnom stanju. Tako ćemo primjerice znatno lakše moći reći: „Nisam ljut!“ ili „Nisam tužna!“ negoli prikriti te osjećaje u našemu glasu i cjelokupnoj neverbalnoj komunikaciji.
U glasu neke osobe možemo prepoznati i znakove bolesti, pa tako primjerice grup, hrapav, šuman, promukao glas može upućivati na poremećaj glasa, iako će neki reći da im hrapava boja glasa, posebice kod muškaraca, može zvučati privlačno.
Koji su simptomi poremećaja glasa?
Simptomi poremećaja glasa mogu se javiti samostalno ili udruženo, a ako potraju duže od tri tjedna, uputno je javiti se liječniku.
Najčešći su simptomi poremećaja glasa:
- pretjerana napetost, bol i osjetljivost u području grla
- učestali kašalj i/ili potreba za pročišćavanjem grla
- nenamjerne promjene visine i glasnoće glasa
- slab, drhtav glas
- ostajanje bez glasa (pucanje glasa usred rečenice)
- osjet napora dok govorimo i/ili umora nakon vokalne aktivnosti
- nemogućnost dužega govorenja
- grub, šuman, napet, vlažan ili prigušen glas
- drugačija boja glasa tijekom dana
Savjeti za njegu glasa
Kada govorimo o savjetima za njegu glasa, možemo reći da se oni dijele na životne i govorne navike te na upute što činiti, a što izbjegavati.
Rad na vlastitome zdravlju glasa uključuje nadziranje načina na koji govorimo (kako koristimo glas), psihičko i fizičko zdravlje te kontrolu emocija.
Preporuke su biti umjeren u životnim navikama koje negativno utječu na zdravlje glasa i za svaku negativnu, učiniti barem jednu koja doprinosi boljemu zdravlju (glasa).
Donosimo neke od važnijih:
- hraniti se zdravo i izbjegavati masnu, jako začinjenu (ljutu, kiselu, slanu i slatku) hranu
- izbjegavati gazirana, alkoholna i pića s kofeinom (kava, čaje itd.)
- piti vodu tijekom cijeloga dana u kratkim razmacima (posebno prije i tijekom duljega govorenja)
- ne pušiti (aktivno i pasivno)
- učestalo provjetravati prostorije u kojima boravimo (posebice klimatizirane i u zimskim razdobljima)
- biti svakodnevno fizički aktivni
- odmarati
- kod osjeta suhoga grla ili potrebe za pročišćavanjem grla koristiti dražeje za vlaženje grla ili popiti gutljaj vode
- izbjegavati unos hrane najmanje dva do tri sata prije spavanja (spavanje na podignutom uzglavlju kod osoba s gastroezofagealnim refluksom).
Govorne navike odnose se na način na koji koristimo glas, na vrijeme korištenja glasa te na uvjete u kojima govorimo.
Vikanje, pretjerano glasan govor bez nadzora proizvodnje glasa, predugo govorenje bez odmora, pretjerano napet glas te nepravilno disanje negativno utječu na zdravlje glasa.
Govorenje u bučnim, zagušljivim i zadimljenim prostorijama također loše utječe na naš glas, zbog čega je potrebno prilagoditi način na koji govorimo uvjetima u kojima govorimo.
Tko sve ima problema s glasom?
S glasom mogu imati problema osobe svih životnih dobi, a istraživanja pokazuju da žene u odrasloj dobi češće imaju vokalne tegobe, dok muškarci imaju više malignih bolesti grkljana (uslijed štetnijih životnih navika). Na zdravlje glasa mogu utjecati i hormonalne promjene (pubertet, menopauza, trudnoća itd.), a pojedina zanimanja rizičnija su od drugih za razvijanje poremećaja glasa.
Primjerice, odgajatelji, učitelji, nastavnici, elitni govorni profesionalci, glumci i pjevači, treneri, osobe zaposlene u uslužnim djelatnostima i korisničkoj podršci imaju dva do tri puta veću vjerojatnost razviti poremećaj glasa u odnosu na osobe preostalih zanimanja.
Sve osobe koje dulje vrijeme neučinkovito koriste glasnice (i preostali dio govornoga aparata), uključujući i djecu, s vremenom povećavaju vjerojatnost razvijanja poremećaja glasa.
Čuvaj svoj glas i biraj zdravlje
Ako sumnjate da imate poremećaj glasa i ako imate neke od navedenih simptoma poremećaja glasa, potražite pomoć liječnika obiteljske medicine i otorinolaringologa.
.png)
Svjetski dan glasa obilježava se svake godine u travnju s ciljem povećanja javne svijesti o važnosti glasa i upozoravanja na probleme s glasom.
Ovogodišnji je slogan Svjetskoga dana glasa „RESONATE. EDUCATE. CELEBRATE!“, a u Hrvatskoj se obilježio znanstveno-stručnim skupom u organizaciji Odsjeka za fonetiku (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) kojim se nastojalo educirati stručnjake i javnost o važnosti zdravlja glasa te o poremećajima glasa, ali i istaknuo se značaj glasa u našemu svakodnevnom životu.
Skup pod nazivom Svjetski dan glasa 2024. održao se 16. travnja na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.
Salveo CEE
